• Što se događa u misi? (IV)

    Opće osobine onoga što se događa tijekom mise mogu se naći u dvjema temeljnim kretnjama ili, slobodnije rečeno, temeljnim melodijama, koje definiraju njezin bitni oblik. Prva kretnja je od Boga Oca prema svijetu, dok je druga kretnja ona od svijeta prema Bogu Ocu. U svakoj točci obreda želimo shvatiti u kojem nas od ova dva smjera usmjeravaju riječi i geste. Međutim, ova dva smjera otvaraju se prema trojstvenom i eklezijalnom obliku koji se trebaju opisati kako bi se što bolje čuo odjek onoga što je u pokretu.

  • Što se događa u misi? (III)

    Misa počinje puno prije svog početka. Mnogo je učinjeno za njezinu pripremu, a stvarni početak liturgijskog slavlja vrhunac je mnogih milosti koje otajstveno djeluju u životima stotina i, možda tisuća ljudi. U stvarnosti bismo mogli reći da misa počinje sa stvaranjem svijeta.

  • Što se događa u misi? (II)

    Polazište ove knjige, kao što sam već rekao, bit će stavljanje težišta na obrednu formu mise. Ali prva dimenzija ovog zadatka je i određivanje konteksta obreda. Četiri različita razmišljanja pripremit će nas za bolju analizu samoga obreda. Prvo, želimo vidjeti kako Crkva koristi riječi otajstvo i sakrament u odnosu na liturgiju i teologiju općenito. Drugo, ispitat ćemo značenje okupljene zajednice na misi. Treće, razmatrat ćemo i nosivu strukturu ili tijek cijelog obreda, što će - možda iznenađujuće - od nas zahtijevati govor o otajstvu Trojstva. Četvrto, trebat će i nešto reći o idealnom slavlju kao nužnom elementu za put koji želimo slijediti u ovom razmišljanju, kako ne bismo ostali zarobljeni u pitanjima praktične prirode.

  • Što se događa u misi?

    Pitanje je koje čovjek često postavlja ili sebi samome ili drugima, a kao takvo onda je i aktualno u svako vrijeme. Želeći ponuditi odgovor na ovo pitanje, ali kako bi se dao i još jedan doprinos ovoj temi, ovdje će u nastavcima biti objavljen prijevod knjige s istim naslovom čiji je autor p. Jeremy Driscoll OSB, opat opatije Mount Angel (Oregon) i profesor na Papinskom institutu za liturgiku sv. Anzelma u Rimu. Knjigu prevodi vlč. mr. Tomislav Hačko, a prijevod se objavljuje uz dozvolu autora i izdavača Gracewing Publishing.

  • Vazmeno vrijeme: Vazmena osmina

    O ovom uskrsnom tjednu prva konkretna svjedočanstva nalazimo u drugoj polovici 4. stoljeća, no važnost ove osmine nazire se već kod sv. Augustina. Kako se ovaj tjedan smatrao istovjetnim kao svetkovina Uskrsa, narod je bio usmjeren prema odmoru, ali isto tako svakoga dana sudjelovao je na liturgijskim slavljima, što su omogućavali civilni i crkveni zakoni. Isti smjer razmišljanja o ovih sedam dana nalazimo i kod cara Velerijana II., ali i u Nauku dvanaestorice apostola (4. st.) te na koncilu u Maçonu (585.).